Zekjat obavezno davanje imucnih

Zelite li da svake sedmice primate hutbu iz I.K.C. Ulm?
Posaljite mi e-mail sa sljedecim tekstom:Zelio bih da ubuduce primam hutbe putem e-maila.
Kliknite na ovaj link

20006023

Zaista sva zahvala pripada Allahu, Gospodaru svih svjetova. Od Njega pomoći, oprosta i upute tražimo.Koga Allah uputi na pravi put on je doista upućen, a koga Allah u zabludi ostavi niko mu ne može na pravi put ukazati. Svjedočimo da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed a.s., njegov rob i Poslanik kojeg je poslao da obraduje ummet Džennetom i da ga opomene i zastraši Džehennemom. Neka je salavat na njega, njegovu časnu porodicu, njegove ashabe kao i na sve one koji ih slijede u dobru do kijametskog dana.

Draga braćo i sestre u imanu i islamu.

Na prethodnoj hutbi smo spomenuli da je ovaj mubarek mjesec objedinitelj skoro svih naših ibadeta te da pored šehadeta, namaza i posta za ovaj mjesec muslimani širom svijeta vezuju i četvrti islamski šart tj. davanje zekjata. Pošto se uz ramazan uvećavaju dobročinstva onda bi bilo logično da svaki pojedinac odredi i svoja lična godišnja davanja zekjata i drugih stalnih materijalnih obaveza u svom džematu baš u tom posebno vrijednom mjesecu kako bi ne samo izvršio obavezu nego i umnogostručio svoja dobra djela.
Riječ zekjat je kao što znamo arapskog porijekla a znači čistoća, povećanje i rast.
Terminološki, hanefijski pravnici definiraju zekjat kao „posjedovanje posebne osobe, bez pribavljanja bilo kakve druge koristi ili cilja (osim zekjata) posebnog dijela (postotka) od posebnog (materijalnog) imetka koji je odredio Zakonodavac kao davanje u ime Allaha, dž.š.”
Tumačenjem definicije mogu se izvesti slijedeći elementi:

1. Nahraniti siromaha, siroče i slično, makar i sa nijjetom podjele zekjata, ne tretira se zekjatom, jer to nije posjedovanje koje je terminološki određeno defincijom. Zekjat je pravovaljan samo ako se određena količina hrane ili određenih namirnica preda u posjed onoga kome se može podijeliti zekjat. Isto je i sa opraštanjem duga, koji se ne računa zekjatom, jer se opraštanje duga pravno ne tretira posjedovanjem.

2.Smjestiti siromaha u svoju kuću sa nijjetom zekjata ne tretira se zekjatom, jer korist stanovanja vid je usluge, a ne vid posjedovanja imetka materijalnog karaktera.

3. Zekjat se ne daje svojoj bližoj, uzlaznoj i silaznoj rodbini, niti ženi, jer su to kategorije za druge materijalne obaveze koje imaju drugi nijjet (cilj).Dozvoljeno je dati zekjat bratu, sestri, tetkama itd.
4. Zekjat je obavezno davanje određenog iznosa, tj. postotka koji je odredio Zakonodavac. Skala tog postotka se razlikuje i penje od 2.5% do 20% u zavisnosti od imetka na koji se daje zekjat u što ne spada obična sadaka (milostinja) ili sadekatul-fitr (davanje koje se daje uz ramazan kao sredstvo čišćenja posta od određenih nedostataka).
5. Zekjat kao obavezno davanje daje se samo na određenu količinu imetka, tj. nisab, eksplicitno preciziran i fiksiran tekstualnim normama za određene kategorije imetka.
6. Zekjat se daje samo u korist osam potrebnih kategorija ljudi fiksiranih poznatom kur’anskom normom.
7. Zekjat se daje ciljano sa nijjetom (cilj) zadovoljavanja Allaha, dž.š.
Zekjat je propisan na početku islama, prije hidžre, kao neodređeno, općenito davanje bez određenog fiksnog postotka ili imetka iz kojeg se mora podijeliti ostavljanjem prava svakom pojedincu da to sam sebi odredi. Tek druge godine po hidžri zekjat je propisan sa svim pojedinačnim praktičnim propisima kao jedan od pet ruknova islama, nakon što je propisan post i zekjatul-fitr. Propisan je kur’ansko-hadiskim normama i konsenzusom. U Kur’anu se kaže:

„Namaz klanjajte i zekjat dijelite.”

Zekjat je spomenut u osamdeset i dva ajeta zajedno sa namazom što govori o njegovoj izuzetnoj važnosti.

Mnogobrojne kur’ansko-hadiske norme stimulišu na davanje zekjata:

„Uzmi Poslaniče iz njihovih imetaka zekat, da bi im očistio imetke i da bi ih blagoslovio! Donosi na njih salavat. Zaista tvoj salavat i tvoja dova su smiraj za njih. Allah sve čuje i sve zna. Zaista je Allah Onaj koji prima tevbe od vjernika, Koji uzima njihove zekate i onaj Koji je milostiv i Koji prašta“. (Et-Tevba, 103-104)

„A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima: traže da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćaju, i molitvu obavljaju i zekjat daju, i Allahu i Poslaniku Njegovu se pokoravaju. To su oni kojima će se Allah sigurno smilovati.”

„Oni koji će, ako im damo vlast na zemlji, molitvu obavljati i zekjat davati i koji će tražiti da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćati.”

Mnogobrojni su hadisi koji govore o zekjatu, navešćemo neke od njih.Tirmizija bilježi od Ebu Kebše El-Enmarija da je Poslanik, s.a.v.s, rekao: „Na tri stvari se zaklinjem. Pripovjedam vam, pa poslušajte: Sadaka (milostinja, zekjat) ne krnji imetak, niti se nekome čini nasilje pa se on strpi a da mu Allah zbog toga ne poveća ugled, niti neko otvori vrata prošnje a da mu Allah ne otvori vrata siromaštva.”
Taberani bilježi predanje od Džabira koji kaže „da je neki čovjek rekao Poslaniku, a.s: Šta veliš za onoga ko podijeli zekjat?’ Poslanik, a.s, odgovori: ,Ko podijeli zekjat na imetak time je od njega odstranio zlo.“

Druge su kur’ansko-hadiske norme došle u vidu zastrašujuće prijetnje onima koji ne dijele zanemarujući tu obavezu:

„Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troše ga na Allahovu putu-navijesti bolnu patnju na dan kad se ono u vatri džehennemskoj bude usijalo, pa se njime čela njihova i slabine njihove i leđa njihova budu žigosala. ,Ovo je ono što ste za sebe zgrtali; iskusite zato kaznu za ono što ste gomilali!“

„Neka oni koji škrtare u onom što im Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih; ne, to je zlo za njih. Na Sudnjem danu biće im o vratu obješeno ono čime su škrtarili.”

Bilježe Buharija i Muslim od Ebu Hurejre da je Poslanik, a.s, rekao citirajući ovaj ajet: „Kome Allah podari imetak pa ne podijeli zekjat pretvoriće mu se na Sudnjem danu u jednu ćelavu zmijurinu sa dvije tačkice iznad očiju koja će ga obaviti na Sudnjem danu, zgrabiti za vilice i reći: ,Ja sam tvoj imetak, ja sam tvoje bogatstvo!’”

Molim Allah Uzvišenog da nas učini od onih koji redovno namaz obavljaju, koji zekjat daju i koji se Njegovih zabrana čuvaju i rade samo ono što je najbolje. Amin.

Zekjat obavezno davanje imucnih II dio

Zaista sva zahvala pripada Allahu, Gospodaru svih svjetova. Od Njega pomoći, oprosta i upute tražimo. Koga Allah uputi na pravi put on je doista upućen, a koga Allah u zabludi ostavi niko mu ne može na pravi put ukazati. Svjedočimo da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed a.s., njegov rob i Poslanik kojeg je poslao da obraduje ummet Džennetom i da ga opomene i zastraši Džehennemom. Neka je salavat na njega, njegovu časnu porodicu, njegove ashabe kao i na sve one koji ih slijede u dobru do kijametskog dana.

Imetak, po islamskoj ekonomskoj doktrini u krajnjoj konsekvenci, pripada Allahu, dž.š. On je taj koji ga je stvorio, podario ga ljudima i odredio kao rizk (opskrba). Ljudi ga mogu uslovno posjedovati i koristiti se njime ili njegovim prihodima nakon što ga zarade na halal način, tj. dozvoljenim sredstvima, ili na način koji je Zakonodavac odredio pravovaljanim kao što je: rad, trgovina, ugovor, nasljedstvo i sl. Da bi čovjek iskazao svoju zahvalnost na tom daru i opskrbi, očistio svoj imetak i sačuvao ga od propasti a time i povećao, mora obavezno dijeliti zekjat u skladu kur’anske norme: „I kad je Gospodar vaš objavio: ,Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati; budete li nezahvalni, kazna Moja doista će stroga biti.’”
Zbog ovakvog pogleda na imetak u Šerijatu, bogati musliman mora da razumije stanje siromaha i solidariše se sa njim znajući i prihvatajući kao strogu obavezu pravo siromašnog u imetku bogatog, a ne kao dobrovoljno davanje koje može kada hoće uskratiti i zabraniti.

Obavezni postotak zekjata se razlikuje shodno različitim vrstama imetka na koji se daje zekjat i ovisno od truda, vremena i teškoće koji se utroše prilikom privređivanja. Najveći procenat ili jedna petina (20%) daje se na pronađeno zakopano blago, jer se u tome utrošilo najmanje truda i vremena za privređivanje. Na prihode iz zemlje daje se jedna desetina (10%) ako se određena kultura na koju se daje zekjat prilikom uzgoja ne mora zalijevati. Ako se zalijeva (time je teškoća privređivanja veća), onda je postotak zekjata manji i iznosi pola desetine, tj.5%. A ako se radi samo o zaradi, onda je zekjat još upola manji i iznosi četvrtinu desetine, tj. 2.5%, što je procenat koji se daje na novac, zlato, srebro i sl.

Razlikuje se količina nisaba (određena količina na koju se obavezno daje zekjat) kod različitih vrsta imetka.

Allah, dž.š, je razvrstao kategorije onih kojima se daje zekjat na dvije grupe:
a)    potrebni i siromašni koji uzimaju u skladu svoje potrebe i siromaštva kao što su kategorije: siromaha, nevoljnika, za otkup iz ropstva, putnik namjernik i prezadužena osoba,
b)   bogati koji uzimaju zekjat samo ako se njihovim radom vraća korist islamskom ummetu kao što su kategorije: oni koji ga sakupljaju, oni čija srca treba pridobiti, oni koji posreduju u izmirenju zavađenih, i borci na Allahovom putu.
            Zekjat iskupljuje svoga vlasnika i čuva od raznih nesreća i iskušenja kao što se prenosi u vjerodostojnom predanju Buharije i Muslima koje bilježe od Poslanika, s.a.v.s: „Iskušenje čovjeka u: porodici, imetku, životu, djeci i komšiluku iskupljuje: post, namaz, sadaka (milostinja, zekjat), naređivanje dobrih, a zabranjivanje loših djela.”

Zekjat ima i moralno-odgojni efekat. Onaj ko se navikne da od svog imetka dijeli koristeći drugima i ne pomišlja da bespravno uzme tuđe vlasništvo.

Zekjat, kao što odgaja svoga vlasnika i čisti ga moralno, isto tako čisti i čuva njegov imetak od raznih nesreća. U šerijatskim izvorima na arapskom jeziku zekjat se naziva „zekjatul-mal” što u prevodu znači povećavanje, rast imetka. Poslanik, a.s, je rekao: „Zaštitite vaš imetak zekjatom, liječite vaše bolesne sadakom (milostinjom) i pripremite se dovom protiv nesreće.”

Davanjem zekjata postižu se razni socijalni, ekonomski, misionarski i drugi efekti u islamskoj državi i društvu zbrinjavanjem siromašnih i potrebnih, osnivanjem fondova pomoći čak i za nemuslimane (Omer, r.a, odredio je iznos iz državne blagajne za izdržavanje židova koji je prosio) upošljavanjem nezaposlenih, pomaganjem boraca na Allahovom putu, dijelenjem u svrhu misionarstva itd.

Zekjat je zaštita i lijek, uzrok za bereket (blagoslov) u: životu, porodu, dugovječnosti; odgađa razne nesreće i bolesti, gasi kabursku vatru i patnju… Poslanik, a.s, je rekao: „Svaki čovjek je pod zaštitom svoje sadake do momenta kada će Allah, dž.š, presuditi ljudima na Sudnjem danu.”

Imaju dvije vrste zekjata:

a) zekjat vezan za tijelo, a to je zekjatul-fitr ili vitre, i

b) zekjat vezan za imetak (novac, zlato, srebro, domaće životinje, poljoprivredne kulture, trgovačka roba).

Imetak na koji se daje zekjat može biti skriven od drugih, kao što je novac, zlato, trgovačka roba po magacinima i trgovinama, a može biti javan i izložen, kao što su poljoprivredne kulture, stoka i voće.

Zekjat je obavezan na slijedeće vrste imetka: novac , zlato, srebro i razne vrste vrijedonosnih papira i dionica; rudno blago i pronađeno zakopano blago koje se vadi iz zemlje;

voće i poljoprivredne kulture koje se sakupljaju i čuvaju a uzgaja ih čovjek; trgovačka roba , stoka koja je na ispaši a pripada vrsti en’am , tj. deve, krave, (bivoli) i ovce (koze). Po pretežnom preferiranom mišljenju nekih pravnih škola ne mora se davati zekjat na:
1. konje, mazge, magarad, ptice u zraku, ribe u vodi i divljač na zemlji,

2. imetak koji nije dostigao količinu nisaba,

3. voće i povrće (ali je lijepo dati kao milostinju komšiluku i sirotinji dio toga),

4. plemenito kamenje, kao što su: smaragdi, safiri, biseri, dijamanti, sitni (koraljni) biseri, topazi itd,
5. nepokretnu imovinu koja nije za trgovinu kao što su kuće, stanovi, prostirka, namještaj, odjeća, tvornice, auta za prevoz, alati i sredstva za proizvodnju, oružje i druge stvari kojima se služi i koristi, a nisu namijenjene za trgovinu,

6. uvakufljeni ili zavjetni imetak za razne dobrotvorne svrhe, kao što su: vakufi za sirotinju, džamije, škole, bolnice, prihvatilišta, vojne kasarne i sl,

7. sredstva i stvari u rukama drugih koji su ih dužni vratiti kao što su: krediti, zalog, pozajmica i sl,
8. lični nakit žena, (Hanefijska pravna škola, za razliku od većine, smatra da se daje zekjat i na lični nakit).

9. imetak koji nije još u posjedu vlasnika, kao što je: vjenčani dar žene, oporuka, nasljedstvo, poklon, nadoknada, krvarina i sl,

Što se tiče sadeaktul-fitr on se daje samo u toku ramazana, i dužan ga je dati svaki musliman ili muslimanka koji je postio ramazan ili sa razlogom ili bez razloga nije postio kako bi time potpomogli siromašne muslimane da ne bi u bajramskim danima hodali i tražili od drugih da im udijele sadaku.

Molim Allaha Milostivog Samilosnog da budemo svjesni njegovih nimeta kojima nas obasipa i da naša srca žude ka dijeljenju i potpomaganju drugih. Amin.

Posjetite stranicu za

Download

Dosadasnje hutbe koje su odrzane u I.K.C. Ulm-Word format

Najnovije slike sa hadza naci cete u nasoj Fotogaleriji 2

Ko ce biti milioner

poznati TV kviz sa pitanjima iz Islama

Pismo Kur'ani Kerima

Knjiga gostiju

Ono sto se pamti nestaje, ono sto se zapise ostaje.

Bujrum, upisite se.