|
Zekjat, često zanemarena obaveza |
|
Hvala Allahu Gospodaru svih svjetova. Hvala Allahu koji nas je učinio svojim robovima, koji nam je ukazao na pravi put i koji nas izvodi iz tame na svjetlo. Neka je salavat i selam na posljednjeg Allahovog Poslanika na najboljeg Allahova roba, Muhammeda s.a.v.s., na njegovu porodicu, na ashabe i na sve one koji ih slijede u dobru do kijametskog dana. Draga braćo u imanu, cijenjeni džematu. Nalazimo se u posljednjoj trećini mjeseca ramazana. Ova posljednja trećina mjeseca ramazana je karakteristična po tome što je Allah učinio ovaj dio mjeseca ramazana momentom kada Allah oslobađa od vatre sve one kojima se smiluje i koji su zaslužili njegov oprost. Molim Allaha da mi budemo od tih. Jedan od načina na koji se čovjek čisti jeste svakako i izvršavanje četvrtog islamskog šarta, tj davanaje zekjata kao i davanje sadekatul fitra. Čovjek kada daje zekjat na svoju imovinu on time ne samo da izvršava ovaj farz, ne samo da čisti svoj imetak od harama, nego čak štaviše on time čisti i svoju dušu. Mi svi znamo da je čovjek sklon da voli ovaj dunjaluk i njegove ukrase, da voli biti imućan, da ima dosta para, lijepo auto itd. Međutim, ako čovjek ne posjeduje efikasno oružje da se bori protiv ove ljubavi niti ima način na koji je ograničava ona će prijeći u škrtost, pohlepu, oholost, tvrdičluk, i pretjeranu slijepu ljubav prema materijalnim dobrima. Zekjat i sadekatul-fitr su upravo jedan od načina putem kojih vjernik čisti svoju dušu i ne dozvoljava da se u njegovom srcu nastane ove opake i razarajuće bolesti. Zato ko hoće da bude zdrav neka daje zekjat i neka na vrijeme podijeli sadekatul-fitr. Zekjat je islamski šart, koji je naređen i spada u pet temeljnih dužnosti vjere. U preko 80 mjesta u Kur’anu su zekjat i namaz spojeni, kada se govori o namazu govori se i o zekjatu što ukazuju da onaj koji obavlja namaz mora da daje i zekjat. Naćićemo ljude koji klanjaju, ali ne daju zekjata, jer nisu obavezni ili neće, a nećemo naći nikada da čovjek daje zekjat a da ne klanja, ja još nisam naišao na takav primjer. Allah kaže: ”Uzmi Poslaniče iz njihovih imetaka zekjat, da bi im očistio imetke i da bi ih blagoslovio. Donosi na njih salavat. Zaista tvoj salavat, tvoja dova su smiraj za njih. Allah čuje i zna. Zaista je Allah onaj koji prima tevbe od vjernika, koji uzima njihove zekjate i onaj koji je milostiv i koji prašta.”(Et-Tewbe, 103, 104) Ovi kur’anski ajeti jasno govore da zekjat spada u temeljne dužnosti vjere. Božiji Poslanik s.a.v.s., je rekao: “Islam počiva na pet temelja: Svjedočenju da nema drugog Boga osim Allaha, obavljanju namaza, postiti mjesec Ramazan, davanju zekjata i obavljanju hadža.” Onaj koji nema nešto od ovoga navedenog, znači da mu fali jedan ili više stubova u njegovoj kući islama, a imamo i onih kojima fali kompletan temelj. Halifa Ebu Bekr r.a., je rekao: -Tako mi Allaha kada bi mi samo jedno jare uskratili koje pripada “Bejtu-l-malu” bio bih u stanju protiv njih povesti bitku. Dakle o zekjatu se ne raspravlja, jer to je farz, kao što se ne raspravlja ni o namazu da li treba klanjati, ili kao što se ne raspravlja o postu da li treba postiti. Muslimansko je, odnosno u čijem je srcu iman da kaže”Čujemo i pokoravamo se.” Božiji poslanik kaže: -“Vaše imetke osigurajte zekjatom, a bolesne liječte sadakom.” Ili: -“Allah ne prima ni iman, a ni namaz bez zekjata.” Onaj dakle ko ne daje zekjat, njegov iman je u pitanju i njegov je namaz u pitanju. Zašto? Pa mi znamo da za namaz treba čistoća. Ako u jednom buretu imate određenu količinu čiste vode i u nju kane makar malo nečistoće sva je voda zaprljana. Isto tako, ako čovjek ne da zekjat iz svog imetka taj imetak je nečist, te na taj način čovjek hrani sebe i svoju porodicu onim što mu je zabranjeno. Zekjat nije porez koji se daje državi, jer je uporedo sa zekjajtom u doba hilafeta bio i porez. Zekjat je obavezno davanje jednog dijela imovine iz viška imovine siromašnim muslimanima i islamskim institucijama. Zekjat se ne daje na: odjeću, na hranu, stan, namještaj, oružje, knjige, osnovna sredstva za proizvodnju, na inventar, kancelarijski pribor, vakufsku imovinu, kuću, auto, ono što je neophodno u poslu, kao ni na imovinu koja ne dostiže vrijednost nisaba. Zekjat se daje na: novac i to pod uvjetom da taj novac predstavlja čovjeku višak preko njegovih potreba, da pregodini i da dostiže vrijednost nisaba. tj da dostiže vrijednost koju ima 641,50 gr. srebra što otprilike predstavlja iznos od 1400 Eura. Na ovakav novac se daje zekjat u iznosu od 2,5% od ukupne sume. Zatim zekjat se daje i na: zlato i srebro. Visina nisaba za zlato je 91,60 gr. a za srebro 641, 50. Kada ukupna količina zlata ili srebra dostigne svoj nisab dužno je se dati zekjat i to 2,5%. Zekjat se daje na poljoprivredne proizvode nakon berbe i to 10% od ukupnog roda. Zatim se daje na stoku, ovce, koze, goveda i deve. Zekjat se daje i na rude, šume energiju i na trgovačku robu. Kada govorimo o zekjatu najčešće se spominje davanje zekjata na novac, na zlato i srebro, trgovačku robu, stoku i poljoprivredne proizvode. Kada bi se zekjat davao samo na navedeno nikada u islamskom svijetu ne bi bilo siromaštva. Ne dati svoj zekjat je veliki grijeh tako Allah kaže: “Onima koji zlato i srebro gomilaju i ne troše ga na Allahovom putu navijesti bolnu patnju na Dan kad se ono u vatri džehennemskoj bude usijalo pa se njime čela njihova i slabine njihove i leđa njihova budu žigosala. Ovo je ono što ste za sebe zgrtali, iskusite zato kaznu za ono što ste gomilali!” (EtTevbe:34,35) A Resulullah kaže: “Kome Allah dž.š., bude dao imaetak, a on ne bude na njega davao zekjat, predočit će mu se njegov imetak u liku zmije otrovnice čija je glava ogoljena i ima na glavi dvije crne mrlje. Ona će mu se obaviti oko vrata na Sudnjem danu, ščepati ga za donju vilicu i reći će:’Ja sam tvoj imetak, ja sam tvoje bogatstvo’, a zatim je Poslanik s.a.v.s., citirao:”Neka oni koji škrtare u onome što im je Allah iz obilja Svoga daje nikako ne misle da je to dobro za njih; ne to je zlo za njih. Na Sudnjem danu bit će im o vrat obješeno ono čime su škrtarili, Allah će nebesa i Zemlju naslijediti; Allah dobro zna ono što radite.” (Ali-Imran, 180) Sva maetrijalna davanja su ispit čovjekovog imana, koliko ko voli svoju vjeru, bori se za nju, vjeruje u susret sa Svojim Gospodarom toliko i daje. Hazreti Omer kaže: -Volio bih čovjeka vidjeti kakav je kada stavi ruku u džep i dijeli, nego kada ga vidim na sedždi da dršće. To je dakle veličina islama, da čovjek svojom rukom pomaže druge. Pored zekjata mi imamo još jedno drugo davanje koje je vezano za mubarek dane ramazana i koje se mora dati do prije početka klanjanja bajram namaza, a to je sadekatu-l-fitri, odnosno zekjatu-l-fitri: -Post ramazanski lebdi između neba i zemlje sve do onog trenutka dok musliman ne da sadekatu-l-fitr. Sadekatul-fitr se daje na osobe a ne na imetak, tako da je svaki domaćin dužan da da sadekatul fitr za sebe i svoju porodicu i to u visini jednodnevne ishrane. Ove godine imamo apoene od 7, 10, i 15 eura, tako da svako može ocijeniti sebe i na osnovu toga izvršiti svoju obavezu. Požurimo sa vraćanjem duga Allahu dž.š., jer onaj ko da sadekatul-fitr do Bajrama on će očistiti svoj post, a ko ga da poslije Bajrama biće mu to samo obična sadaka. Da nas Allah dž.š. pomogne da ustrajemo na pravom putu, da nam da volje, ljubavi i želje da vršimo Allahove propise.Amin.
|
|
|||||||||||||||||||||||||||
|
(c) 2004 I.K.C. Ulm |
Impressum |
13.10.2006 |