|
RAZUMIJEVANJE PRIORITETA U ISLAMU |
Draga
i postovana braco, cijenjene sestre.
Onaj ko razumi svoju vjeru, koji zna sta su
prioriteti u islamu te im shodno njihovom znacaju pridaje vaznost on je doista
na pravom putu, jer takav nece niti pretjerivati tj. pregoniti niti uskracivati
i omalovazavati ni u jednom dijelu svoje vjere.
Prioriteti u islamu su mnogobrojni zato
cemo u narednim hutbama da se sa njima upoznamo kako bi ujedno shvatili bit i
sustinu nase vjere. Mnogi koji se nisu osvrtali na ove prioritete su pali u
zabludu, skrenuli sa pravog puta, narusili tudje hakove, ili su u najmanju ruku
imali pogresne predstave o svojoj vjeri.
U veoma bitne prioritete u serijatu spada davanje
prednosti kvaliteti i vrsti nad kvantitetom i kolicinom. Mi smo u svemu ushiceni
kvantitetom i mnostvom, isticanjem brojeva u
hiljadama i milionima, a ne interesuje nas sta se krije iza tog mnostva,
niti sta nose te brojke. Muslimani
su umalo na Hunejnu izgubili bitku, zato sto su se oslonili na kvantitet, a ne
na kvalitet i sto ih je obmanulo mnostvo. Zaboravili su duhovnu snagu i vojnu
strategiju, te se u pocetku sve okrenulo protiv njih, dok lekciju nisu dobro
naucili, postali oprezni i pokajali se. Zatim im je Allah dao pobjedu i pomogao
ih vojskom koju nisu vidjeli.
Kuran nam objasnajva da se snaga covjeka moze
uvecati deset puta kada se u njemu sjedine iman i snaga volje koju Allah naziva
strpljivoscu, u odnosu na njegovog neprijetelja koji ne posjeduje iman i snaznu volju. Imamo primjer ljudi, muslimana koji zbog
neshvatanja ovog prioriteta grijese i govore da je islamski ummet nemocan da se
odupre bilo kome, jer ne posjeduje svu savremenu tehniku i naoruzanje kao sto to
drugi imaju, niti su brojni kao drugi. Znajte da presudnu ulogu ne igra ni
tehnika ni naoruzanje nego je tu glavni kvalitet ljudi koji stoje na bedemima
islama kao i ono sto nose u srcima bez obzira na njihovu malobrojnost. Uzviseni
Allah kaze: O vjerovjesnice, bodri vjernike na borbu! Ako vas bude
dvadesetak izdrzljivih, oni ce pobijediti dvije stotine, a ako vas bude stotina,
pobijedit ce hiljadu onih koji ne vjeruju, zato sto su oni ljudi koji ne
shvacaju.(El-Enfal, 65)
Osnova je dakle iman i volja, a ne
brojnost i mnostvo. Omer ibn el-Hatab salje Amra ibn el-Asa da oslobodi Egipat i
sa njim samo 4000 vojnika. Kada je Amr bin el-As zatrazio pomoc poslao mu je jos
4000 vojnika i sa njima jos cetvoricu za koje je rekao da svaki od njih vrijedi
kao hiljadu drugih. Smatrao je da ima ukupno 12 000 vojnika, a vojska koja broji
12 000 ljudi nece biti porazena zbog malobrojnosti. Omer je vjerovao u kvalitet
ljudi, njihovu snagu i spremnost na davanje, a ne u njihovu brojnost ili fizicki
izgled. Broj muslimana u nase vrijeme premasuje brojku od jedne milijarde, no
oni su postali na veliku zalost onakvi kako ih je opisao hadis u kojem
Resulullah s.a.v.s., kaze: Uskoro ce doci vrijeme kada ce se nad vama sa
svih strana naklatiti narodi kao sto se gladni naklate nad sahanom.Upitali
su:Hoce li to tada biti zbog nase malobrojnosti, o Allahov Poslanice?
Rekao je:Ne, vi cete tada biti mnogobrojni, ali cete bit kao nanos bujice,
Allah ce iz srca vasih neprijatelja iscupati strah od vas, a u vasa srca ce
ubaciti vehn. Upitali su:[ta je to vehn, o Allahov Poslanice?
Odgovorio je:Ljubav prema ovom svijetu i prezir smrti.
Ovaj hadis je dokaz da brojnost jednog
drustva ili ummeta ne igra glavnu ulogu, bitniji je kvalitet ljudi koji cine to
drustvo.
Tako se covjek ne vrednuje njegovom
visinom, snagom misica, velicinom tijela i ljepoti izgleda, sve je to nebitno i
ne olicava covjeka, jer njegova bit je razum i srce.
U vjerodostojnom hadisu se istice:Zaista ce na Sudnji dan doci
ogromni debeli covjek koji nece kod Allaha biti tezak ni koliko krilce komarca.
Sad ibn Mesud jednog dana se ispeo na drvo,
pa su se ukazale njegove dvije noge koje su bile veoma mrsave i njezne. Neki
ashabi su se tome nasmijali, pa im je Vjerovjesnik s.a.v.s., rekao: Zar se
smijete njegovim mrsavim nogama? Tako mi Onoga u cijoj ruci je moja dusa one su
na vagi teze i od brda Uhud.
Nije vazna krupnoca tijela, ako u njemu nema bistrog
razuma i cistog srca.
Kod djela koje Allah prihvata ne gleda se
u njihovu vanjstinu niti kolicinu, nego se gleda u njihovu sustinu i kakvocu.
Jer koliko imamo dijela koja su cjelovita po svom vanjskom izgledu, a u biti su
bez duse koja ima daje zivot. Uzviseni Allah kaze: A tesko onima koji kad
namaz obavljaju namaz svoj kako treba ne izvrsavaju, koji se samo pretvaraju, i
nikome nista ni u naruc ne udjeljuju. (El-Maun:4-7)
U islamu je bitniji kvalitet namaza nego
kvantitet, jer covjek moze da klanja stotinu rekjata, a da mu ni jedan ne bude
primljen, a moze klanjati samo dva rekjata iskreno, skruseno i smireno i da mu
budu vrijedniji od tih stotinu.
Nasi zivoti koje nam je Allah dao se ne mjere
niti vrednuju njihovom duzinom nego se vrednuju dobrim djelima kojima smo ih
ispunili. Nekada covjek dugo zivi, ali u njegovom zivotu nema bericeta, a nekada
ljudski zivot ne bude dug, ali je ispunjen mnogim dobrim djelima. Nas Resulullah
s.a.v.s., je u roku od samo 23 godine utemeljio najvelicanstveniju vjeru,
odgojio najbolju generaciju, podigao najbolji ummet, osnovao najpravedniju
drzavu i svom ummetu ostavio u nasljedstvo pored Kurana svoj sunnet kao uputu
i najidelaniji nacin zivota na ovome svijetu.
Ebu Bekr r.a., je u samo dvije i po godine uspio
slomiti pokrete laznih vjerovjesnika, vratiti otpadnike u okvir islama, oformiti
vojsku za samo oslobadjanje Perzije i Bizantije.
Omer ibn el-Hatab je tokom deset godina van
granica islama izvojevao mnoge pobjede, a unutar svoje drzave uspostavio njene
temelje, pravdu i dogovaranje. Zaveo je pravdu i jednakost do te mjere da je
zbog toga kaznjavao namjesnike pokrajina i njihove sinove.
Omer bin Abdul Aziz je uz Allahovu pomoc za samo
trideset mjeseci (a to je period cijele njegove vladavine), ozivio zakone pravde
i Upute i dokinuo nasilje i zablude, zavladalo je blagostanje i izobilje, tako
da je bogati brinuo kome ce dati zekjat, jer je Allah prosuo Svoje izobilje na
ljude.
Ovo je samo jedan od prioriteta kojeg je
potrebno da shvatimo kako bi i nas zivot imao vise smisla i kako bi znali svoju
vjeru.