|
Draga braćo i sestre u našoj lijepoj vjeri islamu.Kao i svake godine pred nastupanje drugog muslimanskog praznika muslimani širom svijeta se pripremaju za izvršenje petog islamskog šarta, ili se pripremaju da zakolju kurban, ili se pripremaju za doček Bajrama. Za ovaj Bajram se veže pored obavljanja hadža i čin žrtvovanja određene životinje Allahu Uzvišenom. Sve ono što nam Allah propisuje ima svoj smisao i svrhu. Kada čovjek zna zbog čega nešto čini biće mu daleko lakše i slađe da to obavi. Pitamo se zašto mi danas moramo da koljemo taj kurban, zašto da prinosimo žrtvu Allahu kada Allahu ne treba ni jelo ni piće, zbog čega nam je kurban propisan? Prije svega značaj kurbana se ogleda u tome što je to čin pokornosti Allahu, tj. ibadet. Kada nam Allah nešto naredi mi to mora da obavimo pa čak i kada ne možemo da dokučimo razlog zašto je to tako pa čak i onda kada nam nije drago. Primjer imamo u Ibrahimu a.s., koji je samo zbog sna u kojem je čuo naredbu Svog Gospodara bio spreman da žrtvuje svoje rođeno dijete. Njegov iman, pokornost i ljubav prema Allahu su bili stavljeni na ispit. Da li ti je draže dijete tvoje od Allaha, da li možeš i ono što ti je najdraže da žrtvuješ u Moje ime? Allah je htio da ispita njegovu ljubav, a i danas je naša ljubav prema Allahu stavljena na ispit. Ako nisi u stanju da bilo šta žrvuješ u ime Allaha, da žrtvuješ kurbana, da žrtvuješ materijalna sredstva, da žrtvuješ svoje slobodno vrijeme radi islama, da žrtvuješ komfor i udobnost koju uživaš, da žrtvuješ ako treba i samoga sebe znaj da si pao na ispitu. Ibrahim a.s., nije. On je položio svoj ispit, mada je odgađao s izvršenjem Allahove odredbe, jer ko je spreman svom djetetu da oduzme život. Kada bi roditelji mogli da biraju zasigurno bi izabrali da oni umru, a njihova djeca da žive, a kako li je tek podići ruku na svoje dijete i usmrtiti ga. Žrtva koju mi prinosimo Allahu u liku kurbana je vid naše zahvalnosti i naše bogobojaznosti, gdje mi samo kažemo: “Čuli smo i pokoravamo se.” Zatim pored pokornosti koju mi izražavamo dok koljemo kurban naglasićemo još jednu svrhu klanja kurbana, a to je uspostavljanje harmonije u međuljudskim odnosima. Mi dobro znamo da kada koljemo kurban da jednu trećinu mesa treba da podijelimo siromasima, drugu trećinu prijateljima, rođacima, i komšijama bez obzira bili muslimani ili ne, a treću trećinu možemo za sebe zadržati. Putem kurbana se mogu mnogi nesporazumi izgladiti, jer koliko se ljudi pomire samo zato što mu je ovaj donio dio kurbana, a isto tako koliko li samo nevoljnika i siromaha okuse taj dan mesa kojeg ne mogu sami sobom kupiti. Želio bih još jednu stvar da naglasim, a to je da je kurban kod nas postao više stvar formalnosti i adeta, a manje stvar vjere i ibadeta. Kako to? Kada pogledamo po našim selima i mahalama, vidjećemo da malo koji domaćin ne kolje kurban. Sudeći prema skrušenosti koju pokazuju dok kupuju, vode ili kolju kurbana, mogli bi reći da su to pravi vjernici, ali je neshvatljivo zašto ti isti ljudi ne klanjaju, ne poste i sl. Oni, nažalost misle da je klanje kurbana takav čin koji će ih uvesti u Džennet bez izvršavanja ostalih Allahovih propisa. Međutim takvi naši muslimani se igraju sa Božijim propisima. Oni kroje kapu, a nisu skrojili odijelo. Ovi ljudi nisu otišli dalje od formalnog značaja kojeg ima kurban, niti žele od kurbana ništa drugo do li njegovo meso. Onaj ko vrši ovaj čin sa isključivim nijjetom da stekne Allahovo zadovoljstvo i da iskaže tim činom svoju pokornost njegov kurban će mu zaista biti kako kaže naš Resulullah jahalica preko Sirat-ćuprije. Aiša r.a., pripovijeda da je Resulullah s.a.v.s., rekao: “Najbolje čovjekovo djelo i ono što Allah najviše voli na Kurban-bajram je prolijevanje kurbanske krvi. Doista će kurban na Dan stajanja (Kijametskom danu) doći sa svojim rogovima, vunom i papcima. Zaista kurbanska krv stigne Allahu prije nego što padne na zemlju, pa zato lijepo postupajte sa kurbanima.” (Ibn Madže i Tirmizi) A u sljedećem hadisu kaže naš Poslanik s.a.v.s.,الأضحية لصاحبها بكل شعرة حسنة “Vlasnik kurbana ima dobro djelo za svaku dlaku kurbana.” Ili u sljedećem hadisu stoji: “O ljudi koljite kurban i računajte nagradu za njegovu krv, jer doista kurbanska krv, iako pada na zemlju, na čuvanju je kod Moćnog i Uzvišenog Allaha.”(Taberani)
Da je kurban vadžib zaklati upućuju nas prije svega riječi našeg Gospodara Allaha dž.š., gdje kaže: “Svakoj vjerskoj zajednici propisali smo klanje kurbana da bi spominjali Allahovo ime prilikom klanja stoke koju im On daje. Vaš Bog jedan je Bog, zato se samo njemu iskreno predajte! A radosnom viješću obraduj poslušne.” ( Hadž 34 ) A na drugom mjestu Allah kaže: انحر. إن شانئك هو الأبتر. إنا أعطينا كالكوثر. فصل لربك و “Mi smo ti uistinu mnogo dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji, onaj koji tebe mrzi sigurno će on bez pomena ostati.” (Kevser 1-3) A isto tako i riječi našeg Poslanika gdje kaže: “من وجد سعة لأن يضحي فلم يضح فلا يحضر مصلانا “Ko bude u mogućnosti da zakolje kurban, a ne zakolje ga neka ne prisustvuje našim musallama.” tj. mjestima predviđenim za klanjanje. Iz navedenih ajeta i hadisa zaključujemo da svaki onaj musliman koji je imućan je dužan zaklati kurbana, i hvala Allahu ovu dužnost malo ko da izostavlja. Kada bi muslimani širom svijeta bili tako vrijedni i aktivni kao kada je kurban u pitanju doista bi bili pravi mu’mini.
Kurban se kolje od sljedećih vrsta životinja: deva, krava, ovca i koza. Deva mora biti stara najmanje pet a krava dvije godine. Ovca i koza moraju imati godinu ili ako su starije od šest mjeseci moraju imati težinu i izgled kao od godinu dana. Mahane koje smetaju prilikom klanja kurbana: Životinje koje su bolesne ili sakate ne mogu biti za kurban a to su: Slijepe na jedno ili obadva oka, bez uha, pola repa, ako su im jedan ili oba roga slomljena, koje od rođenja nemaju uši, koje su bez zuba, koje su izrazito jako mršave, koje šepaju te ne mogu doći do mjesta klanja. Prije klanja kurbana, koristiti mlijeko i snagu hajvana, te koristiti i prodavati vunu je mekruh. Ako se ovako nešto uradi treba u istoj protuvrijednosti dati sadaku. Ako se hajvan prije klanja oteli tada sa hajvanom treba zaklati i mladunče,a ako se ne zakolje tada se treba dati u novcu vrijednost mladunčeta kao sadaka. Kako god je uslov muškarcima klati kurban to je isto tako i ženama koje su postigle nivo nisaba od viška imetka koje izričito one posjeduju. Ako čovjek kolje za cijelu svoju porodicu tada žena nije dužna. Ako kurbanska životinja umre, bogati mora kupiti drugi kurban a siromašni ne mora. Ako se izgubi kurban bogatoga i ako se umjesto njega zakolje drugi kurban i pri tome se nađe izgubljeni, treba i njega zaklati. Ako neko pred Bajram zakolje kurbana i nanijeti sevape nekom umrlom može odmah jesti to meso. Ako se kolje kurban za umrlog, vadžib ga je klati na bajramske dane. Zaklati kurban za umrlog je sunnet ukoliko je umrli za vrijeme života uvasijetio u trećini imetka, a ako je uvakufio sa nijetom da mu se iz tog vakufa kolje, tada je vadžib ispoštovati njegovu vakufnamu. Ukoliko nije uvakufio ili uvasijetio tada je lijepo da njegova familija za njega kolje i to se tretira kao sadaka za umrlog, ali pod uslovom da oni sami za sebe kolju. Kurban za umrlog može biti namjenjen za više umrlih ili za sve umrle iz familije. Dozvoljeno je da se na ime kurbana podijeli sadaka u visini vrijednosti kurbanske životinje, i to je u ovim prilikama bolje, osim ukoliko je umrli zahtjevao da se kolje. Ja Rabb, Ti nam olakšaj a ne otežaj. Ti nam pomozi da Ti se naše duše odazovu i da zijarete Mekku i Medinu, da zijarete Bejtullah, džamiju Allahova Poslanika, džamiju u Kubau, Mesdzid kibletejni i dr. časna i sveta mjesta. Amin.
|
|
|||||||||||||||||||||||||||
