KRIZARSKI RATOVI PRVI DIO
Razlog zbog kojeg }emo danas govoriti o kri`arskim ratovima le`i u tome {to je ova tema ponovo aktualizirana i {to je ponovo prisutna u svim medijima. Doga|aji od 11. septembra 2001. su doista promijenili tok historije, a ujedno poljuljali postoje}e izgra|ene odnose na relaciji islam i zapad. Samo {to je se bila slegla pra{ina od topota kri`arskih konja ponovo se ~uju ratni povici pozivaju}i u sveti rat protiv islama i muslimana, pod parolom “borba protiv terorizma”, a ovaj povik dolazi od ekonomsko i vojno najja~e sile na zemlji od Amerike.
Odmah poslije uni{tenja ameri~kih simbola ekonomske mo}i, svjetskog trgova~kog centra, krivci su optu`eni, bez utvr|ivanja bilo kakve krivice, zatim osu|eni i na kraju ostaje da se izvede egzekucija, {to je ve} i u~injeno. Ameri~ki predsjednik Bush kre}e u kampanju borba protiv terorizma pod parolom: “Ovo je nastavak kri`arskih ratova”, {to nije bio nikakav alapsuz niti nenamjerna pogre{ka, jer ~ovjek najvi{e istine ka`e dok je u srd`bi.
Danas }emo govoriti o tim ratovima koji su obilje`ili 12. i 13. stolje}e, kojih bi Evropa trebala da se stidi, i zatra`i javno izvinjenje za sva po~injena zlodjela na muslimanskim teritorijama. @idovi su dobili izvinjenje za nacisti~ki holokaust. Papa se izvinio pravoslavnim kr{}anima u nedavnoj posjeti bliskom istoku, a muslimani i dan danas ~ekaju i Allah sam zna da li }e iko od muslimanskog ummeta do~ekati to izvinjenje.
Osnovno obilje`je Evrope 12. i 13. stolje}a jesu kri`arski ratovi koje su Evropljani vodili 195 godina u deset ratova, devet pokrenutih sa tla francuske, protiv islamskih zemalja i muslimana uop}e. Ni{ta nije toliko uticalo svijest Evrope i Evropljana koliko ti ratovi.
Kako su ovi ratovi zapo~eli?
Jerusalim se od 638. godine nalazio u rukama muslimana; kada ga je hazreti Omer bez ikakvog prolijevanja krvi i nereda zauzeo velikodu{no se odnose}i prema njegovim `iteljima, `idovima i kr{}anima. Turci Seld`uci su u 11. stolje}u zauzeli Ermeniju, a zatim i Malu Aziju sa Nikejom, opasnost je zaprijetila i samom Carigradu kojim je upravljala Bizantija. Godine 1095, dolazi do sveop}eg primirja me|e kr{}anskim crkvama. Te godine papa Urban II saziva sabor u Klermon Feranu i poziva kr{}anski svijet u sveti kri`arski rat protiv osvaja~a Jerusalima, dakle muslimana. Evropskim vladarima je upu}en poziv u rat i oni su ovaj poziv odu{evljeno prihvatili. Cilj ovog svetog rata je bio:”oslobo|enje svetog groba Isusovog od nevjernika”.
Danas kada su `idovi okru`ili baziliku, crkvu ro|enja Isusa te prijetili njenim uni{tenjem, niko od kr{}anskog svijeta ih nije zaustavio, niti je protiv njih objavio rat. Ovo nije ni{ta drugo do li istina koju nalazimo u rije~ima na{eg Gospodara gdje ka`e:”
O vjernici, ne uzimajte za za{titnike Jevreje i kr{}ane! Oni su sami sebi za{titnici! A njihov je i onaj me|u vama koji ih za za{titnika prihvati; Allah uistinu ne}e ukazati na pravi put ljudima koji sami sebi nepravdu ~ine”. (El-Maide:51)U Francuskoj i Njema~koj veliku je propagandu za kri`arski rat vodio Petar Pustinjak, ro|en u Francuskoj. I{ao je od mjesta do mjesta bosonog, odjeven u grubo kostrijetno odijelo, s ogromnin kri`em u rukama, i svuda se obra}ao kr{}anima. Kukao je, vr{e}i monstrouznu propagandu, kako tobo`e, Turci ~ine okrutnost nad kr{}anskim hodo~asnicima i jadikaovao kako je sramota {to se Isusov grob nalazi u nevjerni~kim rukama. On je imao funkciju dana{njih medijskih sredstava, po~ev{i od novina, tv i radio stanica, interneta, telefona i dr. koji danas dolaze do svih dijelova svijeta u djeli}u sekunde. Oni koji pokre}u novi val krsta{kih ratova dobro znaju da su mediji mo}no sredstvo koje }e im pomo}i da stvore sliku onakvu kakva odgovara njihovim interesima. A Allah ka`e:”
Oni `ele da ustima svojim (propagandom) utrnu Allahovo svjetlo, a Allah `eli da vidljivim u~ini svjetlo svoje, makar ne bilo po volji nevjernicima”. (Et-Tevbe:32)Propaganda Petra Pustinjaka je uspjela. Mnogi evropski kr{}ani- vladari, zemljoposjednici i plemi}i koji nisu ni{ta naslijedili od o~eva, nadali su se osvajanju novih zemalja. Seljaci su u tome vidjeli mogu}nost osloba|anja od ekonomskog i politi~kog ugnjetavanja feudalaca. Rimska crkva rat protiv nevjernika progla{ava Bogu ugodnim djelom, obe}ava oprost grijeha svima onima koji se odazovu pozivu u kri`arski rat. U~esnici u ovim ratovima pri{ivali su na svoja odijela znak kri`a i otuda su dobili naziv kri`ari.
U prolje}e 1096. godine iz Francuske i srednje Evrope krenule su gomile seoske sirotinje predvo|ene sve{tenim licima. Dvije skupine su nai{le kroz Ma|arsku plja~kaju}i i pale}i sve pred sobom, jer su smatrali Ma|are paganima. Ma|ari im nisu ostali du`ni pa su ih porazili. Naredne dvije skupine je predvodio Petar Pustinjak. Oni su pre{li Bosfor i krenuli kroz Malu Aziju, gdje su ih Seld`uci pod vo|stvom sultana Kilid` Arslana pobijedili.
Molim Allaha da osna`i islamski ummet i muslimane a da unizi mnogobo`ce i nevjernike. Amin
KRIZARSKI RATOVI DRUGI DIO
Danas nastavljamo govoriti o kri`arskim ratovima koji su obilje`ili 12. i 13. stolje}e svjetske povijesti. Prvi poku{aj krsta{a da zauzmu Isusov grob je propao, zato 1097 godine kri`ari pod vo|stvom Gotfrida Bujonskog i grofa Rajmonda iz Tuluza kre}u prema Palestini. Pre{li su Bosfor i nastavili kroz Malu Aziju (sada{nju Tursku). 1099 godine su osvanuli pred zidinama Jerusalima i nakon jednomjese~nog opsjedanja, zauzeli su ga na juri{, 15.jula 1099. godine. Nastao je strahovit pokolj. Ulicama su tekli potoci krvi pobije|enih. A, kada je pao mrak, kri`ari, pla~u}i od mahnite radosti, povrvi{e put Svetog groba i tamo na molitvu sklopi{e jo{ krvave ruke. Tako se `arkog julskog dana zavr{io prvi kri`arski rat.
Ovo zauzimanje Jerusalima i krvoproli}a koja su se desila su ozna~ili po~etak konfrotacije izme|u istoka i zapada koje }e se nastaviti sve do dana{njih dana s tim {to }e se mijenjati napada~i a `rtva }e uvijek biti ista. Jerusalim nas podsje}a na jedan grad u kojem su din du{mani u ime svog kri`a, ubijali sve {to im se na|e na putu, ne gledaju}i ni na pol ni na starost, radi se o Srebrenici, simbolu stradanja Bosne i bo{njaka. Ona nam je pokazala da kri`arski ratovi jo{ uvijek traju.
Drugi kri`arski rat je trajao dvije godine, od 1147. do 1149. Vojsku su predvodili kralj Konrad III i Luj VII. Iako su uspjeli do}i gotovo do Damaska, prisiljeni su od muslimana da se vrate u Evropu. Godine 1187. (nakon 88. godina) slavni Salahuddim Ejjubi povratio je i od kri`ara oslobodio Jerusalim i cijelu Siriju. Razlika izme|u Salahudinovog postupka i postupka kri`ara prilikom zauzimanja Jerusalima je bila kao nebo i zemlja. Kri`ari su sve redom pobili, poklali, zapalili i uni{tili, do~im Salahuddin na molbu svog brata Adila osloba|a 1000 zarobljenika, drugu 1000 osloba|a na molbu carigradskog patrijarha, i na koncu ostatak zarobljenika sam sobom osloba|a.
Tre}i kri`arski rat traje tri godine, od 1189. do 1192, i direktna je posljedica prelaska Jerusalima i Sirije u muslimanske ruke. U ovom ratu u~estvuju tri evropska kr{}anska vladara: njema~ki imperator Fridrih Barbarosa, francuski kralj Filip II i, engleski kralj Ri~ard zvani Lavlje srce. Interesantno je da i danas glavnu rije~ kada je u pitanju Evropa vode upravo ove tri nacije. Pad Jerusalima je uzbudio kri`arsku Evropu i zamrznuo me|usobna neprijateljstva njenih vladara koji su se prihvatili zajedni~kog kri`a u borbi protiv muslimana. Prvi je sa vojskom krenuo njema~ki car Fridrih Barbarosa, koji se utopio prelaze}i preko rijeke u Kilikiji (Turska). Ve}ina njegove vojske se tada vratila ku}i.
Dolaskom kralja Ri~arda na podru~je pod muslimanskom upravom zapo~ela je nemilosrdna bitka i na kopnu i na moru. Opsada je trajala pune dvije godine, nakon ~ega se muslimanski garnizaon morao predati. Ri~ard je naredio da se pobije svih 2.700 zarobljenika, a Salahuddin je druga~ije postupio prije pet godina.
2. novembra 1192. godine, sklopljen je mirovni ugovor po kome je obala pripala kri`arima, a unutra{njost muslimanima, tako je Jerusalim ipak ostao u muslimanskim rukama.
^etvrti kri`arski rat koji je vo|en po~etkom 13. stolje}a ne obiluje nekim zna~ajnijim doga|anjima.
Poslije ~etvrtog kri`arskog rata slijedi kri`arski pohod djece (1212. god.), {to su ga organizirali nerazumni zanesenjaci. U tom pohodu je stradalo blizu 50.000 djece!!
[esti kri`arski rat predvode ugarski kralj Andrija II i @an Brian. Napali su Egipat, ali je ovaj njihov upad ostao bez rezultata.
U sedmom kri`arskom ratu (1228-1229), Jerusalim je sramno poklonjen bez ikakve borbe Fridrihu II. Tada{nji vladar Egipta Kamil ibn Adil je radi o~uvanja svoje zemlje i da bi izbjegao borbu na svom tlu Jerusalim jednostavno poklonio na milost i nemilost kri`ara. Ovakvih doga|anja smo imali prilike da vidimo i kod nas.
Osmi i deveti kri`arski rat predvodi francuski kralj Luj IX gdje u oba rata do`ivljava totalni fijasko, naime njegovu je vojsku zahvatila stra{na epidemija kuge te je sva pomrla.
Deseti i posljednji kri`arski rat se de{ava 1290.godine. Tada posljednja kri`arska tvr|ava, sirijska luka Akka, dolazi u muslimanske ruke. Uglavnom sve kri`arske ratove inspirirala je katoli~ka crkva sa papom na ~elu, uz pomo} Francuske i drugih kr{}anskih zemalalja.
Kri`arski ratovi su izvr{ili veoma veliki uticaj na Evropu na svim poljima nauke, kulture, tradicije, poljoprivrede i dr. Sve do kontakta Evrope i muslimana, Evropa nije poznavala, heljdu, ri`u, proso, sezam, roga~, limun, narand`u, dinju, lubenicu, kajsiju. Prije kri`arskih ratova med se koristio za zasla|ivanje, a {e}er, koji su prenijeli sa istoka, smatran je luksuzom. Evropljani su sve do kri`arskih ratova koristili kao ogledalo komad ugla~anog ~elika. Kri`ari sa istoka donose ogledala od stakla, a u crkvama se po~inje upotrebljavati stakla u boji. Muslimani su uticali na sistematsko otvaranje bolnica i siroti{ta, zatim izgradnja javnih kupatila i obi~aj pranja ruku i tijela.
Onaj ko spozna historiju, mo}i }e ispravno da tuma~i sva dana{nja de{avanja, koja kako vidimo se ponavljaju kroz vremena i prostore, s tim {to cilj uvijek ostaje isti.
Molim Allaha d`.{., da nam podari snage, ljubavi i sloge, da osna`i islam i muslimane, a da unizi mnogobo`ce i sve nevjernike. Amin.