|
Bože, povećaj mi znanje |
|
Hvala Allahu Gospodaru svih svjetova. Samo Njega hvalimo i od Njega pomoći i oprosta tražimo. Neka je salavat i selam na posljednjeg Allahovog Poslanika na Allahovog miljenika, Muhammeda s.a.v.s., na njegovu porodicu, na ashabe, tabiine, naše hrabre šehide i na sve one koji slijede Poslanika milosti do kijametskog dana.
Draga braćo u imanu i islamu, cijenjene džematlije. Kaže Allah Uzvišeni u Kur’ani Kerimu: يَرْفَعِ اللَّهُ الَّذِينَ آمَنُوا مِنكُمْ وَالَّذِينَ أُوتُوا الْعِلْمَ دَرَجَاتٍ وَاللَّهُ بِمَا تَعْمَلُونَ خَبِيرٌ “Allah uzdiže na visoke stepene između vas one koji vjeruju i one kojima je dato znanje, a Allah zna šta vi radite.” ( El-Mudžadele, 11) Pošto je znanje osnov naprednog života ljudi na ovom i sreće na budućem svijetu Islam mu poklanja posebnu pažnju. Iz ovog ajeta vidimo da će Allah na visoke stepene uzdići one koji u Njega vjeruju kao i one koji su učeni. Allah će ih uzdići na visoke stepene časti ovoga i onoga svijeta te će ih nagraditi većim položajima nego druge. A u drugom ajetu Allah kaže: يُؤْتِي الْحِكْمَةَ مَن يَشَاءُ وَمَن يُؤْتَ الْحِكْمَةَ فَقَدْ أُوتِيَ خَيْرًا كَثِيرًا وَمَا يَذَّكَّرُ إِلَّا أُولُوا الْأَلْبَابِ “On daruje znanje onome kome On hoće, a onaj kome je dato znanje dato mu je ogromno dobro.” (El-Bekareh, 269) Danas kao što primjećujete govorim o ilmu (znanju), njegovoj vrijednosti kao i vrijednosti onih kojima je Allah darovao znanje. Allahov Poslanik a.s., je često molio Allaha dovom koja bi trebala stalno da bude na našim usnama i stalno da molimo Allaha riječima: وَقُل رَّبِّ زِدْنِي عِلْمًا “I reci, Bože moj povećaj mi znanje.”(Taha, 114) Da li i mi molimo Allaha iskreno da nam Allah proširi vidike, da nas poduči onome što ne znamo, dali se i mi sami trudimo da nešto naučimo ili možda samo molimo Allaha da nam poveća imetak, da nam poveća bogatstvo, da nam poveća pazar itd. Allahov Poslanik a.s., je žudio za znanjem, za naukom više nego za materijalnim dobrima ovoga svijeta. On je sam tražio znanje ali je to znanje na najljepši mogući način dalje prenosio. I Musa a.s., čim je čuo da je Hazreti Hidr znaniji od njega, krenuo je za njim u potragu i potčinio se njegovim uslovima kako bi mogao od njega što više da nauči. Koliko se mi doista trudimo da bi nešto naučili? Da li se sa radošću odazivamo predavanjima, tribinama, promocijama, vazovima i drugim vjerskim manifestacijama? Da li žudimo za znanjem kao ruža za rosom ili nam je svejedno saznali nešto ili ne? U hadisu kojeg bilježi imam Buhari se navodi da su trojica ljudi došla Allahovom Poslaniku a.s., dok je sjedio sa svijetom u džamiji. Dvije su krenule ka Poslaniku, a jedna je otišla. Oni su zastali kod Allahova Poslanika a.s., jedan je vidio prazninu u krugu slušalaca i tu je sjeo, drugi je sjeo iza njih, a što se tiče trećeg, on je okrenuo leđa i otišao. Kada je Allahov Poslanik s.a.v.s., završio predavanje rekao je: “Slušajte, obavijestiću vas o one tri osobe. Jedna od njih sklonila se Allahu i Allah ju je smjestio, a druga se sustegla, pa je Allah stideći se sustegao od nje (svoju kaznu), a što se tiče treće one posljednje što je okrenula leđa, i Allah je od nje okrenuo svoju milost.” U ovom hadisu prepoznajemo tri vrste ljudi. Prva vrsta su oni koji žude za znanjem i koji se bore da prisustvuju kružocima i halkama na kojima se stiče znanje. Druga grupa su oni koji sjednu da slušaju predavanje jer se stide ovoga li onoga. A treća grupa su oni kojima je Allah uskratio svoju milost, a kome Allah uskrati svoju milost zasigurno da mu ne želi dobro. Kojoj skupini mi pripadamo? Odgovor neka svako sam sebi da.
Muslimani su danas u svijetu bezutjecajni, skoro da ne utiču ni na kakvu svjetsku odluku. Dok su vijekovima bili vodeća sila njihova riječ se uvažavala, danas smo postali poput pjene, ima nas mnogo, ali naš utjecaj na savremena dešavanja je skoro neznatan. Zbog čega je to tako? Zašto nas niko ni zašta ne pita? Razlog je taj što su muslimani izgubili sposobnost da proizvode znanje. Razlog je to što smo zanemarili prvi imperativ od Allaha, a to je sticanje znanja. Poređenja radi poslušajmo ove podatke. U cijelom muslimanskom svijetu od 57 zemalja postoji samo 500 univerziteta dok u SAD ima 5758, a u Indiji ima 8407 univerziteta. Žalosno je što nijedan islamski fakultet nije na top listi 500 najboljih i najprestižnijih univerziteta. Pismenost u kršćanskom svijetu je 90% dok je u muslimanskom svijetu pismenost 40%. U petnaest glavnih zemalja sa kršćanskom većinom pismenost je 100%, dok ni u jednoj islamskoj zemlji pismenost nije dostigla taj nivo. U zapadnoevropskim zemljama 98% djece dobiva osnovno obrazovanje dok u islamkim zemljama tek 50% djece završi osnovnu školu. Dok zapadoevropske zemlje odvajaju za obrazovanje 5% nacionalnog dohodka dotle u islamskom svijetu se odvaja samo 0,2%. Ovi podaci ne treba da nas obeshrabre, nego naprotiv trebaju da nam otvore oči kako bi spoznali gdje leži problem islamskog svijeta te da nas motiviše da se više okrenemo nauci i sticanju znanja. Musliman je dužan da nauči prije svega o svojoj vjeri dini islamu, jer bez vjere, bez Islama čovjek će zasigurno zalutati. Zato je Allah naglasio u prvom objavljenom ajetu da se uči u ime Allaha. Musliman je dužan da nauči učiti u Kur’anu da ne bude nepismen kada je kur’ansko pismo u pitanju, zatim da se upozna sa sunnetom, djelima i riječima Muhammeda a.s., Zatim dužan je da nauči sve ono što mjesto i vrijeme u kojem živi zahtjeva od njega. Bilo to da se radi o rukovanju najnovijom tehnikom, bilo to najsavremenijom opremom i uređajima, bilo to preciznim kompjuterizovnim mašinama. Ne smije sebi dozvoliti da ga “vrijeme pregazi” i da ono što je nužno ne nauči.
Znanje se stiče na svakom koraku. Kao što naš Poslanik a.s., kaže: “Mudrost je izgubljena stvar vjernika, gdje god je nađe dužan je da je uzme.” Što se tiče vjerskog znanja ono se stiče putem čitanja, putem slušanja hutbi, vazova i predavanja. Prisustvovanjem naučnim halkama i tribinama. Učenjem u mektebu, medresama i fakultetima. A ovosvjetsko znanje se stiče putem školovanja, putem studiranja, usavršavanja i specijaliziranjem u svojoj struci, putem praktičnog rada i primjenom naučenog u praksi. Učimo o svojoj vjeri, učimo o svijetu oko sebe, jer je znanje najveći kapital i najjače oružje u borbi protiv neznanja, siromaštva, bolesti i nazadnosti. Neka nam je na umu hadis Allahova Poslanika s.a.v.s., kada kaže: “Onome kome Allah želi dobro poduči ga razumijevanju vjere.”
Molim Allaha da budemo od onih koji traže znanje, koji uče o svojo vjeri i koji će naučeno u praksi sprovoditi. Amin.
|
|
|||||||||||||||||||||||||||
|
(c) 2004 I.K.C. Ulm |
Impressum |
22.05.2009 |